***
Ponekad promišljam o životu
Upravo onom žestinom kojom sam mislio
O tebi i sve mi jasnije biva
Gubim
Iznenada shvaćam vlastitu nemoć
Koja se rve sa željama mladosti
I oči mi rose mislima na te
Ponekad promišljam o ljubavi
Zadivljujućom lakoćom kojom sam volio
Crvenkasto nebo u sumrak jednih sanja
I razmicao plave uvojke s jednog lica
Možda sam mogao priznati
Prekasno je sada
Ludim
Ponekad uopće samo koračam
Ispraznim hodom uz nasip
I tupim pogledom u daljine
Bojim se
Ne mogu se više povijati
Život me lomi
O da mi je pući više
Ponekad promišljam o životu
Upravo onom žestinom kojom sam mislio
O tebi i sve mi jasnije biva
Gubim
Iznenada shvaćam vlastitu nemoć
Koja se rve sa željama mladosti
I oči mi rose mislima na te
Ponekad promišljam o ljubavi
Zadivljujućom lakoćom kojom sam volio
Crvenkasto nebo u sumrak jednih sanja
I razmicao plave uvojke s jednog lica
Možda sam mogao priznati
Prekasno je sada
Ludim
Ponekad uopće samo koračam
Ispraznim hodom uz nasip
I tupim pogledom u daljine
Bojim se
Ne mogu se više povijati
Život me lomi
O da mi je pući više